Što su bespovratna sredstva i kako do njih?

EU fondovi tj. bespovratna sredstva fondova Europske unije su jedan od mehanizama koji potencijalnim prijaviteljima daju mogućnost finanicranja svojih projektnih ideja. Bitno je naglasiti da projekti moraju imati javne, a ne privatne koristi odnosno učinke, trebaju pridonositi općem interesu i izravno pomagati u rješavanju problema koje je prijavitelj definirao u ciljnoj skupini projekta.

Naziv „bespovratno“ često dovodi do zablude u javnosti s obzirom na to da je riječ o sredstvima koja su strogo namjenska, definirana ugovorom i bespovratna samo kada se potroše u skladu s pravilima ugovora.

Prije nego se prijavitelj odluči na sufinanciranje projekta, bitno je da se upozna sa osnovnim obilježjima bespovratnih sredstava:

Učešće prijavitelja u financiranju

Nikada se projekt neće sufinancirati 100% od bespovratnih sredstava. Bitno je da se prijavitelja upoznat sa uvjetima financiranja – da će morati sudjelovati u financiranju troškova. U prosjeku se traži vlastito sufinanciranje od 15% do 35% vrijednosti projekta. Sve ovisi o regiji u kojoj poduzetnik ima sjedište i provodi projekt, kao i o fondu koji koristi za sufinanciranje svojeg projekta

Jednako za sve

Sve pristigle prijave za određeni natječaj moraju imati jednaki tretman prilikom ocjenjivanja kvalitete projekta. U odborima koji su zaduženi za ocjenjivanje sjede članovi za ocjenjivanje koje je odobrilo akreditacijsko tijelo. Pri ocjenjivanju se koriste prethodno objavljeni kriteriji prihvatljivosti prijavitelja, aktivnosti i troškovi koji se nalaze u svakom natječaju.

Nekumulativnost

Jedan poduzetnik/prijavitelj može na jedan natječaj poslati jednu prijavu (projektni prijedlog). Iz toga proizlazi, da za jedan projekt može dobiti samo jednom bespovratna sredstva, tj. potpisati samo jedan Ugovor o bespovratnim sredstvima.

U trenutnom programskom razdoblju (2014. – 2020.) Hrvatska ima na raspolaganju europske strukturne i investicijske fondove (ESI):

EU fondovi:

Europski fond za regionalni razvoj

Cilj fonda je smanjenje neravnoteže među regijama te jačanje gospodarske, teritorijalne i socijalne kohezije. Korisnici fonda su mala i srednja poduzeća, udruge, lokalne i regionalne vlasti, škole, sveučilišta,… Predviđena alokacija za Hrvatsku za ovaj program iznosi 4,3 milijarde EUR.

Europski socijalni fond

Glavni cilj fonda je ulaganje u ljude, točnije u povećanje mogućnosti zapošljavanja građana. Promiče se kvalitetnije obrazovanje te smanjenje siromaštva. Ukupna alokacija za Hrvatsku iznosi 1,85 milijarde EUR.

Kohezijski fond

Namijenjen je zemljama članicama Unije, čiji je bruto domaći proizvod po stanovniku manji od 90% prosjeka Unije. Svrha mu je smanjenje gospodarskih i društvenih nedostataka. Kohezijski fond je uglavnom namijenjen financiranju velikih projekata na području okoliša i prometa u vrijednosti većoj od 50 milijuna EUR, a korisnici fonda su većinom tijela javne vlasti država članica. Za Hrvatsku, ukupna alokacija iznosi 2,5 milijarde EUR.

Europski poljoprivredni fond

Instrument za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike EU. Putem njega se sufinancira poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva te poboljšavanje kvalitete života u ruralnim područjima i povećanje raznolikosti gospodarskih aktivnosti u njima. Ukupna alokacija za Hrvatsku iznosi 2,026 milijardi EUR.

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Instrument za provedbu Zajedničke ribarstvene politike EU; namijenjen je za prilagodbu ribarske flote radi postizanja veće konkurentnosti, zaštiti okoliša, obrazovanju u ribarstvu i pratećoj industriji. Hrvatskoj je na raspolaganju 252,6 milijardi EUR.